Get Adobe Flash player

UPLATNICA ZA DONATORE

Zamolnicu je potrebno isprintati, potpisati i osobno donijeti u sjedište udruge na adresi Horvatova 2

Kako je HDZ započeo, a SDP zdušno nastavio marginalizaciju Slavonije

 

U svojih dvadesetak godina obnašanja vlasti na državnoj razini, a dobrim dijelom i u lokalnoj samoupravi u slavonskim županijama, HDZ je nekoć jednu od najbogatijih regija u bivšoj državi uspio po svim ekonomskim pokazateljima svesti na uvjerljivo najsiromašnije područje u slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj. Imajući na umu prirodne preduvjete, zemljoradničku tradiciju i radišnost slavonskog seljaka, teško je ne zapitati se kako im je to, dovraga, uspjelo.

Pa prilično jednostavno. Umjesto da su sustavno i studiozno radili na preustroju negdašnjih poljoprivrednih kombinata u uspješna, suvremenom europskom okruženju kakvom stremimo, konkurentna poljoprivredna gospodarstva, promišljeno i sustavno su od slavonskog seljaka stvarali svog glasača, odnosno HDZ-ovog klijenta. Od samog procesa dodjele u zakup državnog zemljišta do sustava poticaja, sve je bilo osmišljeno s ciljem da se od klase dobrostojećeg slavonskog seljaka napravi klasa HDZ-ovih, poslušnih i zadovoljnih klijenata. I sustav je gotovo dvadeset godina savršeno funkcionirao, odnosno održavao HDZ na vlasti, ali je istovremeno i uništavao i unazađivao slavonskog seljaka ne potičući ga na unaprjeđenje proizvodnje, ne nudeći mu nikakve državne projekte uz koje bi se mogao vezati i planirati svoju proizvodnju. Iz godine u godinu donošene su vatrogasne mjere, stihijski, neplanski, bezidejno. Bez sustava navodnjavanja, hladnjača, sušionica, prerađivačkih kapaciteta, seljak je bio prepušten na milost i nemilost tržišnih i vremenskih hirova, i HDZ-ove državne pomoći.

Uvidjevši da od vlastite države uz takvu politiku i političare pomoći nema niti će je biti, Slavonija se, s punim pravom, okreće traženju potpore u pretpristupnim fondovima EU-a. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede iz prve polovice 2011. godine, Slavonija je kao regija prednjačila u provedbi programa IPARD. Po udjelu u broju isplaćenih IPARD projekata, čak 69% isplaćenih projekata bili su slavonski. Upravo se Brodsko-posavska županija unutar Slavonske regije isticala po udjelu u iznosu isplaćenih sredstava kroz IPARD, budući da je čak 37,9% isplaćenih sredstava za slavonske projekte otpadalo na one iz Brodsko-posavske županije.

Međutim IPARD, kao i ostali dosad dostupni programi, ubrajaju se u kategoriju pretpristupnih fondova (IPA), a njihovo je ostvarivanje ovisilo poglavito o kvaliteti predloženih projekata i temeljitosti kojom je razrađena projektna dokumentacija. No, kao što nam je svima dobro poznato, Hrvatska uskoro postaje punopravna članica EU-a, te iz kategorije pretpristupnih, prelazi u kategoriju zemalja koje konkuriraju za strukturne i kohezijske fondove. Osnovna svrha i smisao tih fondova je ujednačenje razvoja pojedinih regija unutar EU-a, a osnovni ključ za dodjelu sredstava je gospodarska nerazvijenost regije iz koje dolazi prijavljeni projekt. I upravo na toj činjenici Slavonija je uvelike temeljila svoja nadanja u bolju europsku budućnost, jer u iole pravednoj regionalnoj podjeli Hrvatske, Slavonija bi bila jedna od najsiromašnijih regija u EU, te samim tim izrazito konkurentna za dodjelu nepovratnih sredstava.   

Ali u međuvremenu Hrvatska je dobila novu vlast. O regionalnoj podjeli odlučuju SDP i 'strateški genij' PP Čačić, koji se svojevremeno kao Varaždinski župan svim silama borio protiv ideje o podjeli Hrvatske na tri statističke regije po kojoj bi Grad Zagreb postao dio tada predlagane Sjeverozapadne regije. Upozoravao je da bi njegova županija takvom podjelom godišnje mogla izgubiti tridesetak milijuna eura potpore iz europskih fondova. No nekoliko godina poslije, i s titulom PP-ja umjesto župana, zdušno se zalaže da i Zagreb i njegov Varaždin budu jedinstvena statistička cjelina zajedno s cijelom Slavonijom. U takvoj podjeli Slavonija, koja jednostavno vapi za kohezijskim i strukturnim fondovima, koja je desetljećima uništavana, što ratom što politikom, postaje jedna gotovo prosječna europska regija. Ista se težina daje potrebi za pomaganjem razvoju bogatog Grada Zagreba ili Varaždina, kao i ratom i neimaštinom razorenog Vukovara, Županje, Slavonskog Broda, Okučana...

Gospodo Milanoviću i Čačiću, u jednoj ste ruci imali pero kojim ste trebali potpisati pravednu regionalizaciju Hrvatske na tri ili pet regija i vratiti Slavoniji nadu u bolju budućnost, a u drugoj čekić kojim ćete zakucati posljednji čavao u lijes slavonskog sela. Vi ste se odlučili posegnuti za čekićem.  

Ne želim vas pitati zašto ste to učinili, jer opravdanog razloga nema. Ali želim vam poručiti da niste prvi koji su digli ruku na Slavoniju, i da dobro razmislite kako su prošli oni koji su to učinili prije vas.                                                      

                                                                                                                     

                                                                                                          Pravaš    

Link1 | Link2 | Link3

Copyright © 2012. All Rights Reserved.